Uvjeti za legalizaciju zgrada - legalizaciju objekata

Uvjeti za ozakonjenje

Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 90/11) propisano je da objekt mora biti evidentiran na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. godine kako bi mogao ući u postupak ozakonjenja.

Državna geodetska uprava je sukladno obvezama iz Zakona od tvrtki Geofoto d.o.o. i Geodetski zavod Osijek d.d. naručila izradu digitalne ortofoto karte na referentni datum 21. lipnja 2011. godine. Digitalna ortofoto karta dostupna je na uvid građanima i drugim korisnicima na geoportalu Državne geodetske uprave od 30. rujna 2011.

Gdje podnijeti zahtjev za ozakonjenje?

Postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade može se, najkasnije do 31. prosinca 2012. godine, pokrenuti predajom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom upravnom tijelu jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave koje obavlja poslove izdavanja akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja i građenje.

Gradovi i općine dužni su najkasnije do 31. prosinca 2011. godine pripremiti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada na svom području te najmanje jedanput mjesečno objaviti javni poziv vlasnicima nezakonito izgrađenih zgrada s odgovarajućim informacijama.

Popis upravnih tijela jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave koji obavljaju poslove izdavanja akata

Što je potrebno priložiti uz zahtjev za ozakonjenje?

Uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju stranka je dužna priložiti:

geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda, kojeg je izradio ovlašteni geodet
Popis ovlaštenih geodeta možete vidjeti ovdje
tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt
Za ove usluge možete se obratiti s punim povjerenjem u Tehnograd-ing d.o.o.
dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva
Popis ovlaštenih inženjera građevinarstva možete vidjeti ovdje
uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011.
dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi – sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu građenja).
Cijene izrade geodetskih elaborata, arhitektonskih snimaka, odnosno uvjerenja o mehaničkoj otpornosti propisuju svojim aktima komore ovlaštenih inženjera geodezije, arhitekata, odnosno inženjera građevinarstva.

Do kada mogu legalizirati nezakonito izgrađenu građevinu?

Zahtjev za legalizaciju se podnosi najkasnije do 31. prosinca 2012. i po proteku toga roka ne može se više podnijeti.

Koji objekti se neće moći legalizirati?

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na nezakonito izgrađenu zgradu, koja se nalazi na slijedećim područjima:

površine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m, osim za nezakonito izgrađene zgrade isključivo stambene namjene i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011.,
površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine,
planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, elektroničkih komunikacijskih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave,
površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), kulturnih i vjerskih funkcija, osim za nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama i u skladu s tom namjenom,
izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja i u skladu s tom namjenom,
poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za nezakonito izgrađene zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije o le 21. lipnja 2011…

Važniji linkovi:

KONTAKTIRAJTE OVLAŠTENOG ARHITEHKTU ZA SVE UPITE

Legalizacija zgrada u Zagrebu
Broj etaže koje se mogu legalizirati prema zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
Tekst zakona o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada

geoportalu Državne geodetske uprave

Sunday, 29 January 2012 17:58

.

Pokucajte , otvorit će vam se!

Tu samo za Vas!

Legalizacija zgrada

Aktualno: Izmjene i dopune Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama Izmjene i dopune Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
Bitne promjene:
1. Omogućuje se ozakonjenje većeg broja zgrada
U odnosu na današnje zakonsko rješenje omogućuje se legalizacija zgrada: Cijeli prijedlog izmijenjenog Zakona možete pogledati OVDJE. Read the Full Story

Poziv građanima da zatraže legalizaciju bespravno sagrađenih objekata Poziv građanima da zatraže legalizaciju bespravno sagrađenih objekata Na internetskim stranicama Grada Zadra nedavno je objavljen prvi javni poziv za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene ili rekonstruirane zgrade, ili jednostavnije kazano - poziv građanima da zatraže legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. Takav poziv može se naći i na internetskim stranicama drugih gradova i općina, a oni bi ih jednom mjesečno trebali objavljivpoziv-zaati do prosinca 2012.
Read the Full Story

Ministar Ivan Vrdoljak o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata Ministar Ivan Vrdoljak o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata: Razmišljamo o nekom vidu kreditiranja troškova legalizacije objekata. Država bi na sebe preuzela osiguravanje povoljnih kreditnih linija, možda i jamčila povrat. Imovinom se u takvim slučajevima ne bi moglo raspolagati do isplate svih troškova državi

Pet mjeseci nakon što je donesen novi zakon o postupanju s nezakonito sagrađenim objektima, koji je trebao riješiti problem više od 150.000 bespravno sagrađenih kuća i drugih objekata diljem Hrvatske, do danas se za legalizaciju prijavio tek jedan posto vlasnika takvih nekretnina. Tek što je preuzeo resor graditeljstva i prostornog uređenja, ministar Ivan Vrdoljak jasno poručuje da zakon treba hitno mijenjati jer je nedorečen, pun nepoznanica i dodatno komplicira proceduru legalizacije objekata.

Što je sporno u zakonu i zbog čega je neprovediv?
Skoro svaki članak i stavku zakona bilo je potrebno dodatno tumačiti i objašnjavati i još uvijek nam stižu brojni upiti i zahtjevi za pojašnjenjima i od građana i od struke. Dosta mi je više neprovedivih i kompliciranih zakona! Naša odluka mora biti – ili legaliziramo ili kompliciramo, odnosno ne legaliziramo. Puno je prostora za pojednostavljivanje. Izmjena zakona jedan je od naših najvećih prioriteta; već ovaj mjesec krećemo s radnom grupom koja će napraviti prijedlog izmjena i dopuna.

Na koji način planirate model plaćanja legalizacije socijalnom statusu građana, kako ste najavljivali?
Smatramo da je vrlo kompliciran i način izračuna naknade. Razmišljamo o nekom vidu kreditiranja gdje bi država na sebe preuzela osiguravanje povoljnih kreditnih linija, možda i jamčila povrat. U takvim slučajevima moramo zaštiti i interes države, znači upisali bismo se na imovinu s kojom se ne bi moglo raspolagati do isplate svih troškova državi. Mnogi vlasnici objekata nisu kreditno sposobni, a još manji broj u mogućnosti je izdvojiti sva sredstva odjednom, a to ne smije biti prepreka legalizaciji.

Hoćete li provoditi, kao jednu od mjera, rušenje bespravno sagrađenih objekata i u kojim slučajevima?
Prioritet je legalizacija, nakon toga gradnja, a tek kao konačna mjera uklanjanje. Znači, za bespravno sagrađene objekte koji su u prostoru nastali do 21. lipnja 2011. i time načelno stekli mogućnost legalizacije, naravno ako udovoljavaju ostalim uvjetima, uklanjanje nije prioritetna mjera. Nakon što provedemo legalizaciju, tek tada ćemo postati vrlo rigorozni kod pojave nove bespravne gradnje.

Gorući problem je i legalizacija objekata u poljoprivredi, jer seljaci neće moći povlačiti potpore Europske unije ako ne legaliziraju objekte. Koliko je takvih objekata, na koji način to planirate riješiti i u kojem roku?
Kao i za ukupan broj bespravno sagrađenih objekata i za poljoprivredne objekte baratamo samo procjenama, a one su vrlo različite. Najveća brojka koja se pojavljuje dolazi do čak 135.000 bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata. Međutim, nitko ne zna pravo stanje. Zakon ćemo mijenjati u suradnji sa strukovnim i drugim udruženjima vezanim uza selo i poljoprivredu koji imaju najbolji uvid u pravo stanje i najveće probleme. Nije bitan samo broj poljoprivrednih objekata, puno je važnija činjenica da su ti objekti izvor egzistencije velikog broja ljudi. Bez legalizacije nema potpora, a poljoprivreda ni u jednoj europskoj zemlji bez potpora ne funkcionira. Ulaskom u Uniju pružit će nam se mogućnost pristupa puno većim financijskim sredstvima nego do sada, a ni ova dosadašnja nismo u dovoljnoj mjeri iskoristili. Smatram da će država morati puno konkretnije razmišljati o svakom pojedinačnom objektu. Vjerujem da ćemo pojednostavljenjem procedure, ali i pružanjem stručne i financijske potpore uspjeti pripremiti veliki broj poljoprivrednih objekata za legalizaciju, jer nam je cilj svima – i poljoprivrednicima i državi – da što više poljoprivrednih gospodarstava ostvari pravo na EU-ove subvencije.

Najavili ste i da ćete napraviti prijedlog za decentralizaciju građevinske inspekcije. Kakvi su vam tu planovi?
To nije prioritet, jer se ne reflektira toliko na gospodarski rast, koji je temeljni Vladin cilj. Ustavom je zajamčeno pravo i obveza lokalne samouprave da brine o svom prostoru. Lokalna i regionalna samouprava donosi prostorne planove, a od prije nekoliko godina izdaje i odobrenja za gradnju te je stoga logičan sljedeći korak prenošenje nadležnosti nadzora nad gradnjom u smislu legalnosti. Jer, građevinska inspekcija nadzire gradi li se neki objekt na temelju odobrenja, koje opet mora biti u skladu s prostornim planom.
To znači da građevinska inspekcija nadzire provođenje akata lokalne samouprave i logično je da bude unutar lokalne samouprave. Decentralizacija je svima u programima, samo je mi i mislimo provesti. TAGS: Uvjeti za ozakonjenje (legalizaciju) nezakonito izgrađenih zgrada Legalizacija zgrada u Zagrebu
Read the Full Story

Uvjeti za legalizaciju zgrada - legalizaciju objekata Uvjeti za ozakonjenje Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 90/11) propisano je da objekt mora biti evidentiran na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. godine kako bi mogao ući u postupak ozakonjenja.

Državna geodetska uprava je sukladno obvezama iz Zakona od tvrtki Geofoto d.o.o. i Geodetski zavod Osijek d.d. naručila izradu digitalne ortofoto karte na referentni datum 21. lipnja 2011. godine. Digitalna ortofoto karta dostupna je na uvid građanima i drugim korisnicima na geoportalu Državne geodetske uprave od 30. rujna 2011. Gdje podnijeti zahtjev za ozakonjenje? Postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade može se, najkasnije do 31. prosinca 2012. godine, pokrenuti predajom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom upravnom tijelu jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave koje obavlja poslove izdavanja akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja i građenje.

Gradovi i općine dužni su najkasnije do 31. prosinca 2011. godine pripremiti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada na svom području te najmanje jedanput mjesečno objaviti javni poziv vlasnicima nezakonito izgrađenih zgrada s odgovarajućim informacijama. Popis upravnih tijela jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave koji obavljaju poslove izdavanja akata Što je potrebno priložiti uz zahtjev za ozakonjenje? Uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju stranka je dužna priložiti: geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda, kojeg je izradio ovlašteni geodet
Popis ovlaštenih geodeta možete vidjeti ovdje tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt
Za ove usluge možete se obratiti s punim povjerenjem u Tehnograd-ing d.o.o. dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva
Popis ovlaštenih inženjera građevinarstva možete vidjeti ovdje uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011. dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi – sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu građenja).
Cijene izrade geodetskih elaborata, arhitektonskih snimaka, odnosno uvjerenja o mehaničkoj otpornosti propisuju svojim aktima komore ovlaštenih inženjera geodezije, arhitekata, odnosno inženjera građevinarstva. Do kada mogu legalizirati nezakonito izgrađenu građevinu?
Zahtjev za legalizaciju se podnosi najkasnije do 31. prosinca 2012. i po proteku toga roka ne može se više podnijeti. Koji objekti se neće moći legalizirati? Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na nezakonito izgrađenu zgradu, koja se nalazi na slijedećim područjima:

površine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m, osim za nezakonito izgrađene zgrade isključivo stambene namjene i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011., površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine, planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, elektroničkih komunikacijskih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), kulturnih i vjerskih funkcija, osim za nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama i u skladu s tom namjenom, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja i u skladu s tom namjenom, poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za nezakonito izgrađene zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije o le 21. lipnja 2011…
Važniji linkovi:

KONTAKTIRAJTE OVLAŠTENOG ARHITEHKTU ZA SVE UPITE Legalizacija zgrada u Zagrebu
Broj etaže koje se mogu legalizirati prema zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
Tekst zakona o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada geoportalu Državne geodetske uprave Read the Full Story